ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO HRVATSKOGA SABORA
Na temelju članka 54. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (»Narodne novine«, br. 64/01.), Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 106. sjednici 14. ožujka 2003. utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o obrtu.
Pročišćeni tekst Zakona o obrtu obuhvaća Zakon o obrtu (»Narodne novine«, br. 77/93.) te njegove izmjene i dopune objavljene u »Narodnim novinama« br. 90/96., 102/98., 64/01. i 71/01. u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.
Klasa: 311-01/00-01/01
Zagreb, 14. ožujka 2003.
Predsjednik
Odbora za zakonodavstvo
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, dipl. iur., v. r.
ZAKON O OBRTU
(pročišćeni tekst)
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Obrt u smislu ovoga Zakona je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu s člankom 3. ovoga Zakona od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka obrt obavlja i trgovačko društvo koje obavlja jednu ili više djelatnosti iz članka 3. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona, ako to ne čine na industrijski način.
(3) Obrtnik u smislu ovoga Zakona je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz stavka 1. ovoga Zakona u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba.
(4) Dopuštena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena.
(5) Pod trajnim obavljanjem obrta podrazumijevaju se i slučajevi kada se privremeno prestaje radom, s namjerom ponovnog obavljanja obrta.
Članak 2.
(1) Obrti se mogu obavljati i kao sezonski obrti najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine.
(2) Osobe koje obavljaju obrt iz stavka 1. ovoga članka, u vrijeme trajanja sezonskog obavljanja obrta, uspostavljaju svojstvo osiguranika.
(3) Sezonsko obavljanje obrta trajno se upisuje u obrtni registar.
(4) Djelatnosti koje se mogu obavljati kao sezonski obrti utvrđuje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo, nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost nadležnog ministra, ovisno o djelatnosti obrta.
Članak 3.
(1) Obrti u smislu ovoga Zakona su:
1. slobodni obrti za obavljanje kojih se, kao uvjet ne traži ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit,
2. vezani obrti za obavljanje kojih se, kao uvjet traži ispit o stručnoj osposobljenosti i vezani obrti za obavljanje kojih se, kao uvjet traži majstorski ispit,
3. povlašteni obrti koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta.
(2) Popis vezanih obrta, stupanj i vrstu stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje te popis povlaštenih obrta i način izdavanja povlastica utvrđuje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo nakon, prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost nadležnog ministra ovisno o djelatnosti obrta.
II. OBAVLJANJE OBRTA
1. Uvjeti za obavljanje obrta
Članak 4.
(1) Fizička osoba može obavljati obrt ako ispunjava sljedeće opće uvjete:
1. da udovoljava posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano zakonom,
2. da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili odlukom Suda časti nije izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje.
(2) Radom u obrtu obrtnik ostvaruje prava u svezi s radnim odnosom, ako ta prava ne ostvaruje po drugoj osnovi.
Članak 5.
(1) Fizička osoba može obavljati vezani obrt ako uz opće uvjete iz članka 4. ovoga Zakona ispunjava i poseban uvjet stručne osposobljenosti ili položenoga majstorskog ispita.
(2) Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete iz članka 4. ovoga Zakona a ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti ili položenoga majstorskog ispita može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli radnika koji udovoljava tom uvjetu.
Članak 6.
(1) Vezane obrte mogu obavljati i osobe s odgovarajućim višim ili visokim obrazovanjem u skladu sa propisom iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatske obrtničke komore i nadležnog ministarstva u spornim slučajevima određuje koje je to odgovarajuće više ili visoko obrazovanje iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Vezane obrte mogu obavljati i fizičke osobe – izumitelji na temelju ostvarenoga patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu ako ispunjava uvjete iz članka 4. ovoga Zakona.
(4) Vezane obrte mogu obavljati i fizičke osobe sa završenom odgovarajućom srednjom stručnom spremom ako je sjedište obrta na područjima određenim Zakonom o područjima posebne državne skrbi i Zakonom o otocima.
(5) Fizičke osobe iz stavka 4. ovoga članka dužne su u roku od godine dana nakon stjecanja uvjeta iz članka 56. ovoga Zakona položiti majstorski ispit za odgovarajuće majstorsko zvanje.
Članak 7.
Prostor u kojem se obrt obavlja i oprema moraju udovoljavati uvjetima određenim propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti i unapređenju čovjekovog okoliša, zaštiti od buke te drugim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti.
Članak 8.
Obrt se može obavljati u stambenim prostorijama pod uvjetima i za djelatnosti koje će propisati ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo uz suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje, graditeljstvo i stanovanje.
Članak 9.
(1) Trgovačko društvo iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona mora zaposliti najmanje jednog radnika koji ispunjava uvjete iz članka 4. i članka 5. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Trgovačko društvo iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona, ako obrt obavlja na područjima određenim Zakonom o područjima posebne državne skrbi i Zakonom o otocima, mora zaposliti najmanje jednog radnika koji ispunjava uvjete iz članka 4. ovoga Zakona i ima završenu odgovarajuću srednju stručnu spremu.
(3) Radnik iz stavka 2. ovoga članka dužan je u roku od godine dana nakon stjecanja uvjeta iz članka 56. ovoga Zakona položiti majstorski ispit za odgovarajuće majstorsko zvanje.
(4) Trgovačko društvo iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona može početi obavljati obrte nakon što županijski ured donese rješenje da je udovoljeno svim uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba vodi evidenciju o trgovačkim društvima i radnicima iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Nadležno ministarstvo donosi rješenje o davanju povlastica trgovačkom društvu iz stavka 1. ovoga članka kada obavljaju obrt iz članka 3. stavka 1. točka 3. ovoga Zakona.
(7) Nadležno ministarstvo vodi evidenciju o izdanim rješenjima iz stavka 6. ovoga članka.
2. Otvaranje obrta
Članak 10.
(1) Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu.
(2) Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora imati i povlasticu.
(3) Obrtnicu izdaje nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba na čijem području će biti sjedište obrta, a povlasticu nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta.
(4) Sadržaj i oblik obrtnice i povlastice propisuje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo.
(5) Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo rješenjem utvrđuje cijenu obrtnice.
(6) Obrtnica se izdaje u dvije veličine od kojih je veću obrtnik dužan izložiti u sjedištu obrta, na vidnom mjestu.
Članak 11.
(1) Obrt se upisuje u obrtni registar koji vodi nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba. Obrtni je registar javan.
(2) Oblik i način vođenja obrtnog registra i oblik i način vođenja evidencije iz članka 9. ovoga Zakona, te mogućnosti njihova korištenja propisat će ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo.
Članak 12.
(1) Nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba izdat će obrtnicu fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 4., 5. i 6. ovoga Zakona.
(2) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka po službenoj dužnosti pribavlja dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 4. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.
Članak 13.
(1) Nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba izdat će obrtnicu, odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje obrtnice najkasnije u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva za izdavanje obrtnice.
(2) Upisom obrta u obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godine dana od dana izdavanja obrtnice.
(3) Obrtnik je dužan najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta prijaviti obavljanje obrta nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba koji će o tome odmah izvijestiti odgovarajuće inspekcije.
Članak 14.
Ako nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba ne izda obrtnicu, odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje obrtnice u roku iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona, fizička osoba može, ako smatra da ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, započeti s obavljanjem obrta o čemu prethodno pisano izvješćuje nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba.
Članak 15.
(1) Nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba izdat će obrtnicu i fizičkoj osobi koja je započela s obavljanjem obrta na temelju članka 14. ovoga Zakona ukoliko su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom.
(2) Ako tijelo iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, a fizička osoba je započela rad na temelju članka 14. ovoga Zakona, smatrat će se da se obrt obavlja protivno ovom Zakonu.
Članak 16.
Nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba dužan je sva rješenja u svezi s obavljanjem obrta dostaviti nadležnom tijelu za poslove financija, nadležnim inspekcijama, Hrvatskoj obrtničkoj komori, nadležnom fondu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i Državnom zavodu za statistiku.
Članak 17.
(1) Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje.
(2) Tvrtka sadrži naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište, a može sadržavati i posebne oznake.
(3) Tvrtka se mora istaknuti na ulazu u sjedište obrta i izdvojene pogone u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja ako se radi o obrtima za koje nije potreban prostor.
(4) Odredbe Zakona o trgovačkim društvima koje se odnose na tvrtku odgovarajuće se primjenjuju na tvrtku obrta ako ovim Zakonom nije drukačije određeno.
Članak 18.
(1) Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt. Ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi.
(2) Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor, sjedište obrta je mjesto u kojemu obrtnik ima prebivalište.
Članak 19.
(1) Obrtnik može promijeniti sjedište obrta.
(2) Promjenu sjedišta obrta obrtnik ili trgovačko društvo prijavljuje nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba koji o tome donosi rješenje i upisuje promjenu sjedišta obrta u obrtni registar.
(3) Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na područje druge županije uz prijavu iz stavka 2. ovoga članka dužan je priložiti i obrtnicu.
3. Poslovanje obrta
Članak 20.
(1) Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, a u slučaju povlaštenih obrta samo one za koje je dobio povlasticu. Obrtnica se ne može prenijeti na drugu osobu osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Povlastica se ne može prenijeti na drugu osobu.
(2) Osim obrta iz stavka 1. ovoga članka obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koja je obuhvaćena obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćenu obrtnicom, ako se obavljaju u manjem opsegu.
(3) Za obavljanje djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka fizička osoba ne mora ispunjavati uvjet stručne osposobljenosti ili položenoga majstorskog ispita.
Članak 21.
(1) Za obveze koje nastaju u obavljanju obrta, obrtnik odgovara cjelokupnom unesenom imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta.
(2) Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada radnika koje zapošljava.
Članak 22.
(1) Obrt se može obavljati u više izdvojenih pogona koji moraju udovoljavati uvjetima iz članka 7. ovoga Zakona.
(2) Pod izdvojenim pogonom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se jedan ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji služi za obavljanje obrta a nalazi se izvan sjedišta obrta.
Članak 23.
(1) U svakom izdvojenom pogonu obrtnik koji obavlja slobodni obrt dužan je imenovati poslovođu koji mora ispunjavati uvjete iz članka 4. ovoga Zakona.
(2) Obrtnici i trgovačka društva koja obavljaju vezane ili povlaštene obrte dužni su u svakom izdvojenom pogonu imenovati stručnog poslovođu koji pored uvjeta iz članka 4. ovoga Zakona ispunjava i poseban uvjet stručne osposobljenosti ili položenog majstorskog ispita.
Članak 24.
(1) Iznimno od članka 23. stavka 2. ovoga Zakona obrtnici i trgovačka društva koji obavljaju vezane obrte u izdvojenom pogonu na području određenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi i Zakonom o otocima, ako izdvojeni pogon prvi put prijavljuju nadležnom županijskom uredu, mogu imenovati stručnog poslovođu koji pored uvjeta iz članka 4. ovoga Zakona ima odgovarajuću srednju stručnu spremu.
(2) Stručni poslovođa iz stavka 1. ovoga članka dužan je u roku od godinu dana od stjecanja uvjeta iz članka 56. ovoga Zakona položiti majstorski ispit za odgovarajuće majstorsko zvanje.
Članak 25.
(1) Obavljanje obrta u izdvojenom pogonu, odnosno prestanak obavljanja obrta u izdvojenom pogonu obrtnik prijavljuje nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba na čijem području se nalazi izdvojeni pogon.
(2) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka izdat će rješenje o obavljanju obrta, odnosno o prestanku obavljanja obrta u izdvojenom pogonu putem stručnog poslovođe.
(3) O obavljanju obrta u izdvojenom pogonu, odnosno o prestanku obavljanja obrta u izdvojenom pogonu, tijelo iz stavka 1. ovoga članka izvijestit će nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba na čijem području se nalazi sjedište obrta, koji će to upisati u obrtni registar.
Članak 26.
Odredbe članka 23. i 25. ovoga Zakona odnose se i na trgovca pojedinca i trgovačka društva koja obavljaju obrt u skladu s ovim Zakonom.
Članak 27.
(1) Obrtnik može slobodni ili vezani obrt voditi sam ili putem poslovođe koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uvjete iz članka 4. uvjet iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika.
Članak 28.
Vođenje slobodnog ili vezanog obrta putem poslovođe obrtnik prijavljuje nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba na čijem području se nalazi sjedište obrta koje rješenjem utvrđuje vođenje obrta putem poslovođe i upisuje to u obrtni registar.
Članak 29.
(1) Članovi porodičnog domaćinstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku.
(2) Članovima porodičnog domaćinstva, u smislu ovoga Zakona smatraju se: bračni drug, djeca, roditelji, usvojenici i usvojitelji, pastorčad i osobe koje je obrtnik dužan uzdržavati.
Članak 30.
(1) Nakon smrti obrtnika obrtnica se može prenijeti na njegove nasljednike.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu nastaviti voditi obrt putem poslovođe koji mora ispunjavati uvjete iz članka 4. i uvjet iz članka 5. ovoga Zakona.
Članak 31.
(1) Nakon smrti obrtnika supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrtnice u smislu članka 30. stavka 1. ovoga Zakona kao privremeni poslovođa.
(2) Privremeni poslovođa upisuje se u obrtni registar.
(3) Privremeni poslovođa je dužan voditi obrt pažnjom dobrog gospodarstvenika za račun nasljednika umrlog obrtnika.
(4) Ako privremeni poslovođa postupi protivno odredbama ovoga Zakona odgovara svom svojom imovinom za štetu nastalu takvim djelovanjem.
Članak 32.
(1) Ako nasljednici žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon smrti obrtnika, dužni su to prijaviti nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba u roku od 30 dana od okončanja ostavinskog postupka.
(2) Uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka mora se priložiti:
1. izvod iz knjige umrlih,
2. pravomoćna sudska odluka o nasljeđivanju,
3. dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 4. i 5. ovoga Zakona.
(3) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka donosi rješenje te upisuje prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta u obrtni registar.
Članak 33.
Ako nasljednici umrlog obrtnika, bračni dug ili djeca, propuste rok iz članka 32. ovoga Zakona, gube pravo na prenošenje obrtnice, a obrt prestaje po sili Zakona.
Članak 34.
(1) Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pisano izvješćuje nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba u roku od 30 dana od dana obustave.
(2) Iznimno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine, kada koristi porodni dopust do navršene treće godine djetetova života.
(3) Iznimno, obrtnik može obustaviti obavljanje obrta dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile.
(4) Za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta obrtnik je dužan predati obrtnicu u nadležni županijski ured, odnosno u ured Grada Zagreba.
(5) O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pisano izvijestiti tijelo iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od sedam dana po isteku vremena privremene obustave obavljanja obrta.
(6) Nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba, o privremenoj obustavi, odnosno o ponovnom početku obavljanja djelatnosti, izvješćuje nadležno tijelo iz članka 16. ovoga Zakona.
Članak 35.
Obrtnik mora istaknuti cijenu svojih proizvoda, odnosno usluga na način dostupan potrošačima.
Članak 36.
Gradsko, odnosno općinsko vijeće, po prethodno pribavljenom mišljenju područne obrtničke komore, može za pojedine obrte propisati raspored početka i završetka radnog vremena.
4. Zajedničko obavljanje obrta
Članak 37.
(1) Radi obavljanja gospodarskih djelatnosti dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt.
(2) Međusobni odnosi osoba iz stavka 1. ovoga članka uređuju se pisanim ugovorom.
(3) Na ugovor iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku.
(4) Obrt iz stavka 1. ovoga članka posluje pod zajedničkom tvrtkom.
(5) Radi obavljanja gospodarske djelatnosti jedna fizička osoba može obavljati više zajedničkih obrta.
Članak 38.
(1) Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako udovoljavaju uvjetima iz članka 4. ovoga Zakona.
(2) Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako pri upisu u obrtni registar nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, prilože ugovor iz članka 37. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Fizičke osobe mogu zajednički obavljati vezane obrte, ako jedna od osoba ispunjava uvjete iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 39.
(1) Odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na obavljanje obrta, kada obrt obavlja fizička osoba, odgovarajuće se primjenjuju i na obrt koji zajednički obavlja više fizičkih osoba.
(2) Ako fizička osoba pristupi u obrt ili istupi iz zajedničkog obrta, obavljanje obrta se nastavlja.
(3) Istupanje fizičke osobe iz zajedničkog obrta i pristupanje novih fizičkih osoba prijavljuje se nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, koji te promjene upisuje u obrtni registar.
4. Prestanak obrta
Članak 40.
(1) Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona.
(2) Prestanak obrta utvrđuje rješenjem nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba i po pravomoćnosti rješenja briše obrt iz obrtnog registra.
Članak 41.
Prestanak obrta odjavom utvrđuje se danom navedenim u odjavi. Obrt se ne može odjaviti unatrag.
Članak 42.
Upisom obrtnika u trgovački registar na temelju odredaba Zakona o trgovačkim društvima, nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba, utvrđuje mirovanje obrta.
Članak 43.
(1) Obrt prestaje po sili zakona:
1. smrću obrtnika ako se ne nastavi vođenje obrta na temelju članka 32. ovoga Zakona,
2. ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora za kazneno djelo povezano s obavljanjem obrta,
3. ako obrtnik koji sam ne ispunjava uvjet iz članka 5. ovoga Zakona ne zaposli radnika koji udovoljava tom uvjetu,
4. ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku godine dana od dana izdavanja obrtnice, izuzev obrtnika s okupiranih područja dok traju te okolnosti,
5. ako obrtnik ili trgovačko društvo iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona ne postupi sukladno odredbama članka 6. stavka 4. i 5. i članka 9. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,
6. ako obrtnik, odnosno trgovačko društvo ne imenuje poslovođu u skladu s odredbom članka 23. i članka 24. ovoga Zakona,
7. ako je obrtniku izrečena zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane obavljanja obrta za vrijeme duže od tri mjeseca,
8. ako obrtnik protivno odredbi članka 34. ovoga Zakona obustavi obavljanje obrta dulje od mjesec dana,
9. ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta, izuzev obrtnika s okupiranih područja dok traju te okolnosti,
10. ako sud časti Hrvatske obrtničke komore donese odluku o prestanku obavljanja obrta,
11. ako nadležno ministarstvo oduzme obrtniku povlasticu,
12. ako nadležno tijelo utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na temelju lažnih isprava,
13. ako nadležno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 9. ovoga Zakona,
14. ako nadležno tijelo naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 4. i 5. ovoga Zakona.
(2) Nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba rješenjem utvrđuje prestanak obrta po sili zakona i po pravomoćnosti rješenja briše obrt iz registra.
III. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE OBRTA
Članak 44.
(1) Obrazovanje za stjecanje srednje stručne spreme za obrtnička zanimanja izvodi se prema programu koji se sastoji od općeobrazovnog dijela i naukovanja.
(2) Naukovanje se sastoji od stručno-teorijskog i praktičnog dijela.
(3) Programom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se nastavni predmeti općeobrazovnog dijela, nastavna područja naukovanja, sadržaj nastavnih područja, oblici, kadrovski i materijalni uvjeti izvođenja, njegovo trajanje, godišnji i tjedni broj sati nastave te program polaganja pomoćničkih ispita.
(4) Opće-obrazovni dio programa iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar prosvjete i športa po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatske obrtničke komore uz suglasnost ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo.
(5) Stručno-teorijski i praktični dio programa iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa.
Članak 45.
(1) Općeobrazovni i stručno-teorijski dio programa naukovanja izvodi se u obrtničkoj ili drugoj srednjoj strukovnoj školi.
(2) Praktični dio programa naukovanja izvodi se kod obrtnika ili u trgovačkom društvu.
(3) Obrtničke ili druge strukovne škole mogu izvoditi praktični dio programa naukovanja uz uvjet da se pretežni dio programa izvodi kod obrtnika ili u trgovačkom društvu.
Članak 46.
Način ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte te prava, obveze, praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje naučnika propisuje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa.
Članak 47.
(1) Za izvođenje praktičnog dijela naukovanja obrtnik i trgovačko društvo moraju imati dozvolu (licencu).
(2) Dozvolu iz stavka 1. ovoga članka izdaje Hrvatska obrtnička komora.
(3) Praktični dio naukovanja izvode obrtnici s položenim majstorskim ispitom, odnosno obrtnici kojima se priznaju prava koja ovaj Zakon priznaje osobama s položenim majstorskim ispitom.
(4) Obrtnik koji nema položen majstorski ispit ili kojem se ne priznaju prava koja ovaj Zakon priznaje osobama s položenim majstorskim ispitom može izvoditi praktični dio naukovanja ako ima zaposlenu osobu koja udovoljava uvjetima iz ovoga članka.
(5) Praktični dio naukovanja može se izvoditi u trgovačkom društvu, ako trgovačko društvo zapošljava osobu s položenim majstorskim ispitom ili ako zapošljava osobu kojoj se priznaju prava koja ovaj Zakon priznaje osobama s položenim majstorskim ispitom.
(6) Postupak i način izdavanja dozvole iz stavka 1. ovoga članka te uvjete za izvođenje praktičnog dijela naukovanja propisuje Hrvatska obrtnička komora.
Članak 48.
(1) Obrtnik iz članka 47. ovoga Zakona ne može primiti na naukovanje naučnike radi njihovog naukovanja:
– ako je osuđen za kazneno djelo vezano uz obavljanje obrta,
– ako ne posjeduje odgovarajući prostor i uvjete za naukovanje,
– ako mu je oduzeto pravo na primanje naučnika na naukovanje.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovorajući se način primjenjuje i na trgovačka društva iz članka 47. stavka 5. ovoga Zakona.
Članak 49.
(1) Obrtniku iz članka 47. ovoga Zakona sud časti Hrvatske obrtničke komore može oduzeti privremeno ili trajno pravo primanja naučnika na naukovanje:
– ako povrijedi ugovorom preuzete obveze prema naučniku,
– ako onemogućava naučniku redovno pohađanje nastave.
(2) Način i postupak oduzimanja prava iz stavka 1. ovoga članka uređuje Hrvatska obrtnička komora u skladu sa statutom.
Članak 50.
Naučnik iz članka 47. ovoga Zakona može se primiti na naukovanje kod obrtnika pod uvjetom:
1. da ima završenu najmanje osnovnu školu,
2. da ima posebnu zdravstvenu sposobnost za zanimanje za koje se školuje.
Članak 51.
(1) Obrtnik koji prima na naukovanje naučnika sklapa s njim, odnosno s njegovim roditeljima ili starateljem ugovor o nauku u pisanom obliku.
(2) Na ugovor iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona, Zakona o radu, kolektivnog ugovora ili odredbe o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju koje propisuje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo, nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.
(3) Hrvatska obrtnička komora vodi evidenciju ugovora o naukovanju.
Članak 52.
(1) Učeniku se na završetku svakog razreda izdaje svjedodžba.
(2) Oblik i sadržaj svjedodžbe iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar prosvjete i športa uz suglasnost ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo.
(3) Oblik i sadržaj svjedodžbe iz stavka 1. ovoga članka ministar prosvjete i športa propisat će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (»Narodne novine«, br. 64/01.).
Članak 53.
(1) Nakon završetka stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa naučnik polaže pomoćnički ispit.
(2) Pomoćničkom ispitu mogu pristupiti i osobe koje imaju neodgovarajuću srednju stručnu spremu u istom strukovnom području i najmanje jednu godinu radnog iskustva u zanimanju za koji žele polagati pomoćnički ispit.
(3) Ispit iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća praktična i teorijska strukovna znanja potrebna za obavljanje poslova određenog obrta.
(4) Program pomoćničkog ispita iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore.
Članak 54.
(1) Pomoćnički ispit polaže se pred komisijom za polaganje pomoćničkog ispita koju osniva Hrvatska obrtnička komora.
(2) Komisija iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od najmanje tri člana. U komisiji moraju biti zastupljene osobe koje imaju odgovarajuće majstorsko zvanje i nastavnici obrtničke ili druge strukovne škole odgovarajućeg zanimanja, s time da osobe iz obrta čine većinu.
(3) Nakon uspješno položenog pomoćničkog ispita Hrvatska obrtnička komora izdaje svjedodžbu o pomoćničkom zvanju, a obrtnička škola svjedodžbu o završnom ispitu. Svjedodžbu o završnom ispitu izdaje škola nakon savladanog opće-obrazovnog dijela programa i položenog ispita prema Pravilniku o maturi i završnom ispitu.
(4) Oblik i sadržaj svjedodžbe o pomoćničkom zvanju propisuje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa.
Članak 55.
(1) Za obavljanje vezanih obrta za koje se traži stručna osposobljenost polaže se ispit o stručnoj osposobljenosti prema programu kojeg utvrđuje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo na prijedlog Hrvatske obrtničke komore. Ispitu o stručnoj osposobljenosti može pristupiti osoba s najmanje završenom osnovnom školom.
(2) Ispit o stručnoj osposobljenosti polaže se pred komisijom koju osniva Hrvatska obrtnička komora, a sastoji se od najmanje tri člana.
(3) Ispit o stručnoj osposobljenosti obuhvaća praktična strukovna znanja i znanja neophodna za samostalno obavljanje obrta.
(4) Hrvatska obrtnička komora vodi evidenciju o svršenom stručnom osposobljavanju.
(5) O položenom ispitu o stručnoj osposobljenosti uvjerenje izdaje Hrvatska obrtnička komora.
Članak 56.
(1) Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe koje su položile pomoćnički ispit i imaju svršeno propisano opće obrazovanje iz članka 44. stavka 4. ovoga Zakona i najmanje tri godine radnog iskustva u obrtu za koji žele položiti majstorski ispit.
(2) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe koje imaju odgovarajuću srednju stručnu spremu i najmanje 2 godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele položiti majstorski ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.
(3) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućom srednjom stručnom spremom ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje 5 godina radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
Članak 57.
Na majstorskom ispitu ispitanik dokazuje praktične vještine i sposobnosti, stručno-teorijska znanja prijeko potrebna za vješto obavljanje poslova primjerenih obrtu, znanja iz gospodarstva i pravnih propisa potrebnih za samostalno obavljanje obrta te znanja potrebna za podučavanje naučnika.
Članak 58.
(1) Majstorski ispit polaže se pred komisijom za polaganje majstorskog ispita koju osniva Hrvatska obrtnička komora.
(2) Program majstorskog ispita donosi ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore.
(3) Postupak i način polaganja pomoćničkog i majstorskog ispita te ispita o stručnoj osposobljenosti propisuje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa.
(4) Komisija iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od najmanje pet članova. U komisiji moraju biti zastupljeni majstori obrta za koji se polaže majstorski ispit.
(5) Nakon uspješno položenoga majstorskog ispita majstoru se izdaje diploma o majstorskom zvanju.
(6) Hrvatska obrtnička komora vodi evidenciju o položenim majstorskim ispitima.
(7) Sadržaj i oblik diplome iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo.
Članak 59.
(1) Hrvatska obrtnička komora osniva komisije za polaganje pomoćničkih i majstorskih ispita ovisno o vrsti i broju obrta.
(2) Troškove polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti, pomoćničkog ispita (osim za redovne učenike) i majstorskog ispita snosi polaznik sam ili fizička i pravna osoba koja polaznika upućuje na ispit.
(3) Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo rješenjem utvrđuje cijenu polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti, pomoćničkog ispita (osim za redovne učenike) i majstorskog ispita nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore.
(4) Nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskih ispita te stručni nadzor, provodit će Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo.
Članak 60.
(1) Obrazovanje za obavljanje obrta može se stjecati i u majstorskoj školi u skladu s ovim Zakonom.
(2) Nakon završetka majstorske škole polaže se majstorski ispit i stječe odgovarajuće majstorsko zvanje.
Članak 61.
(1) Trgovačko društvo i trgovac pojedinac članovi Hrvatske obrtničke komore mogu primati na naukovanje učenike radi njihovog naukovanja za obavljanje obrta.
(2) Na trgovačko društvo i trgovca pojedinca iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 44. do 60. ovoga Zakona.
IV. ORGANIZIRANOST OBRTA
Članak 62.
(1) Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa više obrtnika koji se bave istom ili sličnom djelatnošću osnivaju udruženje obrtnika na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave. Udruženje obrtnika je pravna osoba.
(2) Udruženja obrtnika osnivaju se na teritorijalnom i strukovnom principu.
(3) Na određenom području može se osnovati samo jedno udruženje obrtnika za iste ili slične vrste obrta.
Članak 63.
(1) Udruženje obrtnika ima statut.
(2) Statutom udruženja obrtnika uređuju se osobito sadržaj rada, organizacija i teritorijalni obuhvat udruženja, međusobna prava i obveze članova. Statut donosi skupština udruženja obrtnika.
(3) U spornim slučajevima teritorijalni obuhvat udruženja obrtnika određuje područna obrtnička komora.
Članak 64.
(1) Područna obrtnička komora osniva se radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtnika pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Područna obrtnička komora je pravna osoba.
(2) Na određenom području može se osnovati samo jedna područna obrtnička komora.
Članak 65.
(1) Područna obrtnička komora ima statut.
(2) Statutom područne obrtničke komore uređuje se osobito sadržaj rada područne obrtničke komore. Statut donosi skupština područne obrtničke komore.
Članak 66.
(1) Područne obrtničke komore članovi su Hrvatske obrtničke komore.
(2) Hrvatska obrtnička komora je samostalna stručno poslovna organizacija obrtnika koja se osniva radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtništva.
(3) Hrvatska obrtnička komora zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Hrvatska obrtnička komora je pravna osoba.
Članak 67.
(1) Članovi Hrvatske obrtničke komore su obrtnici koji obavljaju obrt na području Republike Hrvatske u skladu s ovim Zakonom.
(2) Članovi Hrvatske obrtničke komore su trgovci pojedinci i trgovačka društva koja obavljaju obrt iz članka 3. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona.
(3) Obrtnici iz stavka 1. ovoga članka postaju članovi Hrvatske obrtničke komore danom upisa u obrtni registar.
(4) Trgovačka društva iz stavka 2. ovoga članka postaju članovi Hrvatske obrtničke komore danom izdavanja rješenja iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) U Hrvatsku obrtničku komoru mogu se učlaniti fizičke osobe, trgovačka društva i druge pravne osobe koje samostalno obavljaju druge djelatnosti ako svojim radom unaprjeđuju rad i poslovanje obrta.
(6) Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno.
Članak 68.
(1) Hrvatska obrtnička komora obavlja javne ovlasti koje su utvrđene ovim Zakonom.
(2) Akti koje Hrvatska obrtnička komora izdaje u izvršavanju javnih ovlasti jesu javne isprave.
Članak 69.
Zadaci Hrvatske obrtničke komore su:
1. promicanje obrta i obrtništva,
2. zastupanje interesa obrtnika pred državnim tijelima u oblikovanju gospodarskog sustava,
3. davanje mišljenja i prijedloga državnim tijelima kod donošenja propisa u oblasti obrtništva,
4. osnivanje komisija za polaganje pomoćničkih i majstorskih ispita,
5. osnivanje suda časti obrtnika,
6. osnivanje arbitražnog vijeća u skladu s ovim Zakonom,
7. vođenje knjige obrtnika,
8. vođenje evidencije ugovora o nauku,
9. pružanje pomoći obrtnicima prilikom osnivanja i poslovanja obrta,
10. obavljanje drugih zadataka određenih zakonom i statutom Hrvatske obrtničke komore.
Članak 70.
Tijela Hrvatske obrtničke komore su: skupština, upravni i nadzorni odbor i predsjednik.
Članak 71.
(1) Skupština Hrvatske obrtničke komore je najviše tijelo upravljanja, a sačinjavaju je predstavnici članova Hrvatske obrtničke komore.
(2) Skupština Hrvatske obrtničke komore:
– donosi statut,
– imenuje i razrješuje predsjednika Hrvatske obrtničke komore,
– donosi financijski proračun,
– imenuje i razrješuje upravni i nadzorni odbor,
– odlučuje o raspisivanju izbora te provodi izbore,
– donosi opće akte,
– donosi odluku o osnovici i stopi te načinu i rokovima plaćanja doprinosa,
– u spornim slučajevima utvrđuje područje koje obuhvaća jedna područna obrtnička komora,
– donosi pravilnik o organizaciji, sustavu, načinu izbora i nadležnosti suda časti, te o postupku i mjerama koje on može izreći,
– donosi odluku o broju područnih obrtničkih komora, njihovu teritorijalnom obuhvatu i ustroju,
– obavlja i druge poslove predviđene ovim Zakonom.
Članak 72.
(1) Statutom Hrvatske obrtničke komore uređuju se osobito:
– ostvarivanje interesa članova u komori,
– prava, obveze i odgovornosti članova,
– postupak donošenja i izmjene statuta i dugih općih akata,
– tijela komore, njihov djelokrug, sastav, broj članova, način biranja i razrješenja i trajanja mandata,
– način odlučivanja u tijelima komore,
– oblici, organiziranje rada u komori a napose organiziranje i zadaci stručne službe,
– zastupanje i predstavljanje komore,
– sadržaj i oblici ostvarivanja suradnje s komorama u zemlji i inozemstvu, tijelima vlasti i drugim organizacijama,
– način osnivanja područnih obrtničkih komora,
– javnost rada i informiranje,
– osiguranje sredstava za rad komore.
(2) Statut Hrvatske obrtničke komore objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Članak 73.
(1) Poslovi i zadaci područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika regulirat će se njihovim statutom, u skladu s odredbama ovoga Zakona i statutom Hrvatske obrtničke komore.
(2) Usklađivanje statuta Hrvatske obrtničke komore s ovim Zakonom utvrđuje Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, a usklađenost statuta područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika sa statutom Hrvatske obrtničke komore utvrđuje Hrvatska obrtnička komora.
Članak 74.
Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore:
– provodi odluke i zaključke skupštine,
– utvrđuje prijedlog statuta i drugih akata koje donosi skupština,
– predlaže odluke i stavove te daje mišljenje o pitanjima o kojima raspravlja skupština,
– odlučuje o prigovorima na pojedinačne akte donesene u obavljanju javnih ovlasti.
Članak 75.
Nadzorni odbor nadzire provođenje statuta i drugih općih akata Hrvatske obrtničke komore, materijalno financijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima te obavlja i druge poslove predviđene statutom.
Članak 76.
(1) Broj članova upravnog i nadzornog odbora, njihov izbor, mandat i druga pitanja u svezi s njihovim radom uređuju se statutom.
(2) Ista osoba ne može biti istovremeno član upravnog i nadzornog odbora.
Članak 77.
(1) Predsjednika Hrvatske obrtničke komore imenuje i razrješuje skupština.
(2) Predsjednik Hrvatske obrtničke komore predstavlja i zastupa Hrvatsku obrtničku komoru i odgovoran je za zakonitost njenog rada.
(3) Predsjednik Hrvatske obrtničke komore ne može biti član nadzornog i upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore, područne obrtničke komore, niti udruženja obrtnika.
Članak 78.
(1) Pri Hrvatskoj obrtničkoj komori osniva se i djeluje sud časti.
(2) Sud časti odlučuje o povredama dobrih običaja u obavljanju obrta, o neizvršavanju obveza članova, o povredama statuta i drugih akata Hrvatske obrtničke komore.
Članak 79.
Sredstva potrebna za rad Hrvatske obrtničke komore, područne obrtničke komore i udruženja obrtnika osiguravaju se iz doprinosa koji plaćaju članovi, prihoda od imovine, naknade za usluge i drugih izvora.
Članak 80.
(1) Hrvatska obrtnička komora ima stručnu službu.
(2) Opće akte o organizaciji i radu stručne službe donosi tijelo Hrvatske obrtničke komore određeno statutom.
V. NADZOR I UPRAVNE MJERE
Članak 81.
Nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode nadležna tijela državne uprave i inspekcije u sklopu svojih nadležnosti propisanih posebnim propisima.
Članak 82.
Ako se obrt obavlja bez obrtnice, odnosno bez povlastice ili se obavlja suprotno obrtnici ili povlastici, nadležne inspekcije donijet će rješenje o zabrani obavljanja obrta, zabranit će upotrebu uređaja i opreme kojima se obavlja obrt.
VI. KAZNENE ODREDBE
Članak 83.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obrtnik:
1. ako obavlja sezonski obrt u vremenu u kojem nije registriran za sezonsko obavljanje obrta (članak 2. stavak 2.),
2. ako ne prijavi početak obavljanja obrta (članak 13. stavak 3.),
3. ako ne istakne tvrtku pod kojom će obrt poslovati (članak 17.),
4. ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta (članak 19.),
5. ako obavlja obrt koji nije obuhvaćen obrtnicom, odnosno za koji nije dobio povlasticu (članak 20.),
6. ako obavlja obrt u izdvojenom pogonu putem stručnog poslovođe bez rješenja nadležnoga županijskog ureda, odnosno ureda Grada Zagreba (članak 25.),
7. ako vodi slobodni ili vezani obrt putem poslovođe bez rješenja nadležnog županijskog ureda, odnosno ureda Grada Zagreba (članak 28.),
8. ako obavlja obrt za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (članak 34.),
9. ako ne istakne cijenu svojih proizvoda, odnosno usluga na način dostupan potrošačima i istih se ne pridržava (članak 35.),
10. ako s naučnicima koje je primio na naukovanje ne sklopi ugovor o naukovanju (članak 51. stavak 1.).
(2) Za prekršaje iz stavka 1. točke 2., 4. i 6. ovoga članka počinjenog drugi put uz novčanu kaznu izreći će se mjera odruzimanja obrtnice u trajanju od šest mjeseci, a za prekršaj učinjen treći put uz novčanu kaznu izreći će se mjera trajnog oduzimanja obrtnice.
(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka može se naplatiti i novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 1.000,00 kuna.
Članak 84.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna, kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
1. ako obavlja obrt bez obrtnice, odnosno povlastice te, ako povremeno ili trajno obavlja djelatnost za koju nije registrirana, odnosno za koju nema odobrenje (članak 1. i 10.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja i zaštitna mjera oduzimanja uređaja, proizvoda i opreme kojima je prekršaj izvršen.
(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka može se naplatiti i novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 1.000,00 kuna.
Članak 85.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 35.000,00 kuna, kaznit će se za prekršaj trgovačko društvo:
1. ako počne obavljati vezani ili povlašteni obrt bez rješenja nadležnoga županijskog ureda, odnosno ureda Grada Zagreba (članak 9.),
2. ako ne imenuje radnika za obavljanje vezanih ili povlaštenih obrta (članak 9.),
3. ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta (članak 19.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u trgovačkom društvu novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz novčanu kaznu oduzet će se imovinska korist ostvarena izvršenjem prekršaja i proizvodi i oprema kojima je prekršaj izvršen.
Članak 86.
(1) U spornim slučajevima iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona konačnu odluku donosi arbitražno vijeće.
(2) Arbitražno vijeće čini po jedan predstavnik Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore i nadležnog ministarstva.
(3) Sjedište arbitražnog vijeća je u Hrvatskoj obrtničkoj komori u Zagrebu.
(4) Arbitražno vijeće donosi pravilnik o svom radu.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 87.
(1) Fizičke osobe kojima je obavljanje obrta odobreno po prijašnjim propisima uskladit će poslovanje s odredbama Zakona o obrtu (»Narodne novine«, br. 77/93.) do 31. prosinca 1996.
(2) Fizičkim osobama iz stavka 1. ovoga članka koje po Zakonu o obrtu (»Narodne novine«, br. 77/93.) više ne mogu obavljati obrt ili ne usklade poslovanje s odredbama toga Zakona prestaje obrt po sili zakona, dana 31. prosinca 1996. što će nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba utvrditi rješenjem.
Članak 88.
Radnje sa statusom pravne osobe osnovane na temelju odredaba Zakona o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom (»Narodne novine«, br. 19/90. i 53/90.) ako ne usklade svoje poslovanje s odredbama Zakona o obrtu (»Narodne novine«, br. 77/93.) do 31. prosinca 1996. prestaju s radom, što će nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba utvrditi rješenjem.
Članak 89.
Fizičke osobe koje su po prijašnjim propisima stekle odgovarajuću stručnu spremu ili osposobljenost mogu obavljati vezane obrte utvrđene Zakonom o obrtu (»Narodne novine«, br. 77/93.) ako na dan stupanja na snagu toga Zakona imaju osnovanu radnju.
Članak 90.
Fizičke osobe koje su po prijašnjim propisima osnovale radnju putem zaposlenog radnika odgovarajuće stručne spreme mogu nastaviti s poslovanjem ako i dalje imaju zaposlenog radnika sa stručnom spremom u skladu s odredbama Zakona o obrtu (»Narodne novine«, br. 77/93.).
Članak 91.
(1) Prava što ih Zakon o obrtu (»Narodne novine«, br. 77/93.) priznaje osobama koje imaju majstorski ispit, priznaju se i osobama koje na dan primjene toga Zakona imaju odgovarajuću stručnu spremu i najmanje 5 godina radnog iskustva u obavljanju djelatnosti za koju se traži majstorski ispit.
(2) Priznavanjem prava sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka, ne daje se i pravo na isticanje majstorskog naslova.
(3) Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatske obrtničke komore i nadležnog ministarstva u spornim slučajevima određuje koja je to odgovarajuća srednja stručna sprema iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 92.
(1) Pomoćnički ispit priznaje se osobama koje su do 31. prosinca 1996. godine stekle odgovarajuću srednju stručnu spremu.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka priznaje se i osobama koje su upisale strukovnu srednju školu odgovarajućeg smjera do školske godine 1997./98.
Članak 93.
(1) Savez udruženja hrvatskih obrtnika na dan primjene Zakona o obrtu (»Narodne novine«, br. 77/93.) postaje Hrvatska obrtnička komora.
(2) Hrvatska obrtnička komora preuzima sredstva, prava, obveze i djelatnike Saveza udruženja hrvatskih obrtnika.
(3) Postojeći regionalni savezi udruženja hrvatskih obrtnika na dan primjene Zakona o obrtu (»Narodne novine«, br. 77/93.) postaju područne obrtničke komore.
(4) Područne obrtničke komore preuzimaju sredstva, prava, obveze i djelatnike postojećih regionalnih saveza udruženja hrvatskih obrtnika.
(5) Postojeća udruženja obrtnika nastavljaju radom u skladu s odredbom članka 55. Zakona o obrtu (»Narodne novine«, br. 77/93.).
Članak 94.
Hrvatska obrtnička komora je dužna svoju organizaciju, pravila i akte uskladiti s odredbama Zakona o obrtu (»Narodne novine«, br. 77/93.) u roku od četiri mjeseca od dana primjene toga Zakona.
Članak 95.
(1) Danom početka primjene Zakona o obrtu (»Narodne novine«, br. 77/93.) prestaje važiti:
1. Zakon o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom (»Narodne novine«, br. 19/90. i 53/90.),
2. U Zakonu o osobnom radu u zanatstvu i zanatskim zadrugama (»Narodne novine«, br. 34/79. i 49/87.) odredbe članka 87. do 90.,
3. U Zakonu o Hrvatskoj gospodarskoj komori (»Narodne novine«, br. 66/91. i 73/93.) prestaje se primjenjivati odredba članka 2. u odnosu na fizičke i pravne osobe koje obavljaju obrt.
Članak 96.
Postupci koji su pokrenuti povodom zahtjeva za upis radnje u registar do dana primjene Zakona o obrtu (»Narodne novine«, br. 77/93.) riješit će se prema propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva.
Članak 97.
Do donošenja propisa na temelju ovlasti iz Zakona o obrtu (»Narodne novine«, br. 77/93.) primjenjivat će se propisi kojima su ta pitanja uređena a koji su važili na dan primjene toga Zakona.
Članak 98.
Hrvatska obrtnička komora, područne obrtničke komore, udruženja obrtnika uskladit će svoje statute i ustroj s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (»Narodne novine«, br. 64/01.) u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu toga Zakona.